Nevestin veo
Dihondra je biljka koja spada u trajnice-višegodišnje biljke s obzirom na to da uz pravilnu negu, zimi ona moze da opstane. Zimi "spava", izgleda kao uvela, potrebno joj je nekih 15-tak stepeni i umereno svetlo, obavezno orezivanje da bi bila dogodine gušća.
Prehrana - samo na bazi azota zbog kvaliteta lista.
Razmnožava se reznicom, ali posebna pogodnost je ta što u malim belim neuglednim listićima krajem leta sazreva seme koje je sivkaste boje i veličine nemlevenog zrna maka. Može se saditi i na zemlji prilikom čega se dobija efekat mekanog tepiha.
Prehrana - samo na bazi azota zbog kvaliteta lista.
Razmnožava se reznicom, ali posebna pogodnost je ta što u malim belim neuglednim listićima krajem leta sazreva seme koje je sivkaste boje i veličine nemlevenog zrna maka. Može se saditi i na zemlji prilikom čega se dobija efekat mekanog tepiha.
Hrizantema - Jesenja ruža
Hrizantema spada u značajne vrste rezanog cveća, koje se može neprekidno gajiti u otvorenom i zatvorenom prostoru. Ima ih u velikom broju varijeteta i sorti. Boja cveta je: bela, žuta, ružičasta, crvena, svetloljubičasta, a može biti i dvobojna. Gaje se mnogobrojne baštenske vrste dendranteme koje se razlikuju uglavnom po visini i izgledu cveta. Ima jednostavnih, polupunih i punih cvetova raznih boja i oblika Neke nisu otporne na hladnoću, pa se mogu naći samo u staklenicima, ali postoji i veliki broj višegodišnjih varijeteta koji se mogu gajiti na otvorenom polju. Hrizantema je naročito pogodna za jesenju proizvodnju, mada se cvet može dobiti tokom cele godine. Gaji se pre svega za rezani cvet za aranžiranje buketa, venaca, cvetne korpice. Sve više se gaji kao saksijska biljka za dekoraciju prostorija. Baštenske hrizanteme zahtevaju dosta prostora, pa ih treba saditi na rastojanju oko 40 cm. Lepe su pojedinačno i u grupi, a efektne su i u kombinaciji sa drugim biljkama, naročito onim zimzelenim, što vrtu daje efektan zimski izgled. Hrizanteme će takođe doprineti i izgledu grupacije listopadnih biljaka, koje zimi izgledaju prilično beživotno. Vrlo lepo izgledaju i bordure od ove biljke, a pojedinačni žbunovi mogu se formirati i u vidu malog drveta, zakidanjem terminalnog pupoljka glavne i odsecanjem donjih grana do željene visine krošnje. Ovakva biljka će naročito lepo izgledati u žardinjeri. U zavisnosti od vrste i načina na koji se gaji, ova jesenja hrizantema u visinu raste 30-80 cm, a u širinu 30-50 cm. Njen koren je jako razvijen, stabljike su uspravne, dok su listovi jajastog oblika, rascepljeni. Dekorativna vrednost ove trajnice je u tome što cveta u jesen i zbog toga nije podesna za leje sa trajnicama koje cvetaju u leto.
Vinka
Seme posejano krajem zime daće cvetajuće biljke već u kasno proleće, a može se očekivati cvetanje do jeseni. Cvetovi se stvaraju na vrhovima izboja i mogu prekriti sjajne listove. Vinka se lako uzgaja a njena ukarsna vrednost pravo je čudo. Ima cvetove bele boje, ružičaste ili boje lavande sa jače obojenom sredinom. Zbijenog je rasta a listovi imaju svetli razdeljak celom dužinom po sredini. Tajne uspeha za uzgajanje su:
Temperatura: Umereno topla, najmanje 10c
Osvetljenje: Dobro osvetljeno mesto, sa malo direktnog sunca
Zalivanje: Kompost uvek vlažan
Vlažnost: Rosite listove povremeno
Nega posle cvetanja: biljka se baca
Razmnožavanje: Setvom krajem zime ili početkom proleća
Temperatura: Umereno topla, najmanje 10c
Osvetljenje: Dobro osvetljeno mesto, sa malo direktnog sunca
Zalivanje: Kompost uvek vlažan
Vlažnost: Rosite listove povremeno
Nega posle cvetanja: biljka se baca
Razmnožavanje: Setvom krajem zime ili početkom proleća
Devojačko srce
Dosta se uzgaja kod nas i ne traži nikakve posebne uslove. Ph vrednost zemljišta: 6.1 - 8.5 (od blago kiselog do baznog).
Višegodišnja biljka koja opstaje u našim klimatskim uslovima. Minimalna temperatura i do -45 C.
Cveta u kasno proleće/rano leto, najčešće roze (pink) i belim cvetovima.
Ne voli direktno sunce, vec senovita mesta.
Prkos
Prkos je vrtni cvet koji naraste visine svega 10 do 15 cm. Prvenstveno zbog toga što je puzajućeg karaktera. Biljka se širi po tlu i tako stvara predivan cvetni pokrivač. Ima crvenkastu stabljiku, igličaste listiće. Cvetovi mogu biti jednostruki ili puni, u raznim bojama: beli, žuti, narandžasti, ružičasti, crveni, ljubičasti, u gotovo svim bojama osim plave. Cvetovi se od prkosa preko noći i za vreme oblačnih dana zatvaraju i tek će sledećeg jutra ponovo pokazati svoju lepotu.
Zalivanje treba retko gotovo pa nikada, eventualno preko leta za vreme velikih vrućina. Što se tiče prehranjivanja isto tako nije potrebno ali može doći tokom cvetnog razdoblja. Sadi se u aprilu i maju iz semena ili sadnica. I to u kamenjare, cvetne gredice, na sunčane balkone. Cvet iako nije višegodišnja nego jednogodišnja biljka, ponovo će nići i narasti i dogodine. Osipati će svoje seme i izrasti u još većem broju nego lani. Ukoliko ga poželite iskoreniti tu će biti mali problem jer lako osipa sjeme i biće potrebno i par godina da biljku iskorenite do kraja. Odatle mu i naziv.
Zalivanje treba retko gotovo pa nikada, eventualno preko leta za vreme velikih vrućina. Što se tiče prehranjivanja isto tako nije potrebno ali može doći tokom cvetnog razdoblja. Sadi se u aprilu i maju iz semena ili sadnica. I to u kamenjare, cvetne gredice, na sunčane balkone. Cvet iako nije višegodišnja nego jednogodišnja biljka, ponovo će nići i narasti i dogodine. Osipati će svoje seme i izrasti u još većem broju nego lani. Ukoliko ga poželite iskoreniti tu će biti mali problem jer lako osipa sjeme i biće potrebno i par godina da biljku iskorenite do kraja. Odatle mu i naziv.
Lepi Jova
Cveta od ranog proleća do same jeseni. Preporučljivo je 3 biljke različitih boja zasaditi u saksiji prečnika 20 do 25 cm. .Jaka sunčeva svetlost im ne prija ali ni potpuina senka, najbolje će uspevati izložene jutarnjem suncu i popodnevnom hladu. Zalivanje ne treba da bude obilno, ne prija im mnogo vode, već umereno i redovito. Zalivanje vršite odgovarajučom posudom koju ćete moći da zavučete ispod biljke, tako nećete nakvasiti listove i cvet što ovoj biljci ne prija i vrlo često može uništiti raskošne cvetove. Prehranjivanje je najboilje vršiti jednom nedeljno i to ne velikim količinama đubriva i ne prejakim rastvorima đubriva, dakle i sa prihranjivanjem umereno. Biljka nije podložna tipičnim oboljenjima, ne privlače je ni insekti kao što su biljne vaši i druge česte cvetne napasti, pa je samim tim njeno gajenje više uživanje nego rad. Zemljište treba da bude porozno i lako propustljivo jer njen koren ne podnosi tešku kompaktnu i sabijenu sredinu koja zadržava vodu. Najbolje je napraviti prirodnu drenažu pre sađenja sa nekoliko oblutaka koje ćete naređati na dnu saksije a kasnije preko kamenčića dodajte zemlju.Takođe ne morate u zemljište dodavati ni mnogo gnojiva ako je već zalevate tečnim đubrivima, jer će njeno lišće bujati a cvetovi će biti retki pa ćete tako smanjiti njenu dekorativnost. Lepi Jova nesebično cveta celog proleća, leta i jeseni. Može se naći u mnogo različitih boja, od crvene, roze , ljubičaste, narandžaste, bele i u svim kombinacijama pomenutih, kao i njihovim mnogim nijansama. Kod nas se gaji kao jednogodišnja biljka, ali ona može uspešno da prezimi u odgovarajućim uslovima, to bi bila temperatura oko 15 do 18 stepeni C, kao i velika vlažnost vazduha, što zahteva jutarnje orošavanje. U rano proleće biljku treba orezati do 2-3 cm iznad površine zemlje, zatim je presaditi a kad olista izneti je na balkon ili u baštu. Delove biljke koje su odsečeni, mogu se užiliti u vodi i na taj način biljku razmnožiti,.ali to ipak zahteva malo veštine.
Muškatla
Među različitim vrstama muškatli postoje brojni čudesni oblici, a mnoge imaju mirisne listove. Iako taj miris može često jasno da se definiše, u svim varijetetima se ne može sasvim odrediti jer u obzir treba uzeti razne činioce koji određuju količinu eteričnih ulja u tkivu. Različitost tih količina zavisi od okoline, hranjenja, strukture tla, starosti biljke, vremena ili sezone godine, itd. Eterična ulja mnogih vrsta destilišu se i upotrebljavaju u kozmetici i proizvodnji parfema. Zemlja za sadnju svih muskatli je ista. Koristi se dobra bastenska zemlja sa dodatkom ilovace, peska, sa dovoljno humusa i komposita. Trebalo bi da je teza ali dobro propusna. Zalivanje je redovno ali umereno. U kasnu jesen (pre mrazeva) počinje period mirovanja muškatli. Po mogućnosti, smestićemo ih sve zajedno u istu posudu ili ostaviti u saksijama i uneti u posebnu prostoriju za prezimljavanje (5-8°C). Tople i potpuno mračne prostorije nisu pogodne za prezimljavanje muškatli jer mogu dovesti do prevremenog kretanja muškatli, stvaranje tankih bledih izdanka i iscrpljivanje biljke. Tokom zime stalno uklanjati osušene listove. U prolece, kada biljke počinju novu vegetacionu sezonu, pristupamo orezivanju (20-30% od ukupne biljne mase). Posle orezivnja biljke se zaliju a 2-3 nedelje kasnije obavezno presaditi u novu zemlju. Krajem maja, kada prođu mrazevi, biljke mogu ponovo zauzeti svoje staro mesto na balkonima ili vrtu. Sredinom leta kada su muškatle u punoj lepoti, može se bez rizika obaviti njihovo razmnožavanje reznicama. Za uzimanje reznica koriste se najlepše i najzdravije biljke, sa kojih se skidaju vrsne grancice sa dva ili tri lista. Ti izdanci stavljaju se u posude sa smesom od 50% treseta, 35% baštenske zemlje i 15% peska. U početku se zalivaju obilno a kasnije se samo održava vlažnost. Za 2-3 nedelje biljke prolaze kroz fazu formiranja novog korena. Prostor u kome borave ne sme biti na direktnom suncu. Nakon 3-4 nedelje, biljke se presađuju u veće posude.
Petunija
Petunija, letnja brzorastuća cvetnica, jedna od najzastupljenijih u sadnji na balkonima i prozorima.
Stablo je razgranato, dužine 20-30cm pa do 70-80cm kod visećih, puzavih biljaka. Cvetovi prosti ili puni, neki mirisni, jednobojni ili višebojni sa raznim pravilnim i nepravilnim šarama. Traže sunčane, od vetra zaštićene položaje, bogata, dobro ocedna zemljišta (za žardinjere i saksije se preporučuju gotovi, namenski substrati za petuniju). Treba ih redovno zalivati, uklanjati precvetale cvetove i prihranjivati tečnim đubrivima.
Stablo je razgranato, dužine 20-30cm pa do 70-80cm kod visećih, puzavih biljaka. Cvetovi prosti ili puni, neki mirisni, jednobojni ili višebojni sa raznim pravilnim i nepravilnim šarama. Traže sunčane, od vetra zaštićene položaje, bogata, dobro ocedna zemljišta (za žardinjere i saksije se preporučuju gotovi, namenski substrati za petuniju). Treba ih redovno zalivati, uklanjati precvetale cvetove i prihranjivati tečnim đubrivima.
- -Surfinija- viseća brzorastuća petunija sa obilnim cvetanjem celog leta, cvetni slapovi mogu doseći dužinu od 1m
- -Milion zvončića- viseća petunija sa sitnim cvetovima-zvončićima
Kadifa
Ko se za kadifu, kako mu i samo ime kaže, baršunasti cvet zanima, ima veliki izbor različitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namenjene su pretežno za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( žuta, narandžasta, mesavina te dve boje, a i sa dodatkom smeđe), kao i u punoći cveta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo. Seme se seje u rano prolece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mesto gde će ostati celo leto. Razmak između biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Procvetale cvetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito seme za sledeću godinu, onda treba nekoliko cvetova ostaviti da se potpuno osuše. Kako je kadifica jednogodišnja biljka oko prezimljavanja nema problema.
Begonija
Begonija cveta u svim mogućim bojama (osim plave i lila). Cvetovi su i do 10 cm veliki, jednostavni ili obilno ispunjeni. Pored toga postoje i dvobojne vrste. Biljke su, prema vrsti, različite visine, a postoje i viseće vrste koje su interesantne na balkonu. Begonija ima više vrsta. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. Pored njih su još rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kućne jednogodišnje biljke. Karakteristika begonija su nepravilni skoro zgužvani listovi i bogato razvijeni cvetovi. Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sađenje na balkonu. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da naraste. Kada se formiraju listovi biljku treba izneti napolje, ali pri hladnom vremenu ponovo zaštititi (po potrebi uneti unutra). U toku rasta obilno zalivati i đubriti. Kada procvetaju štititi od vetra. Procvetale cvetove redovno odstranjivati. Od avgusta postepeno manje zalivati, do oktobra đubriti da bi se krtole dobro razvile. Od septembra ne odstranjivati suve listove, nego pustiti da se biljka postepeno suši. Kada počnu prvi mrazovi biljku odseći na 2-3 cm visine i krtole pažljivo izvaditi iz zemlje. Ostaviti da se zemlja osuši i tek kada su kompletno suve pažljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suvom, tamnom i hladnom - do 10°C - mestu.